U časopisu European Journal of Preventive Cardiology objavljen je zajednički stručni dokument (Clinical Consensus Statement) Europskog udruženja za preventivnu kardiologiju (EAPC). Dokument donosi praktične smjernice za propisivanje tjelovježbe i tjelesne aktivnosti djeci i adolescentima u dobi od 6 do 17 godina s kardiovaskularnim bolestima. Cilj je premostiti jaz između dobro dokumentiranih koristi tjelesne aktivnosti i njezine stvarne primjene u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

Predlaže se individualiziran pristup usmjeren na bolesnika, utemeljen na kliničkoj procjeni, stratifikaciji kardiovaskularnog rizika i tzv. načelu FITT — učestalosti (frequency), intenzitetu (intensity), trajanju (time) i vrsti (type) aktivnosti. Posebne preporuke odnose se na prirođene i stečene srčane bolesti, kardiomiopatije, aritmije, plućnu hipertenziju, kardio-onkološke bolesnike te djecu s tjelesnim invaliditetom ili sindromima. Naglašava se važnost multidisciplinarne skrbi, redovitog praćenja i ergometrijskog ili spiroergometrijskog testiranja kada je indicirano. Program treba prilagoditi kliničkom stanju, razvojnoj dobi i osobnim sklonostima djeteta. 

Za prirođene srčane greške (CHD – congenital heart disease) dokument ističe uvjerljive dokaze o koristi redovite tjelesne aktivnosti. Ona poboljšava funkcijski status kod plućne hipertenzije i zatajenja srca, povećava mišićnu snagu i aerobnu sposobnost te smanjuje rizik od metaboličkih i degenerativnih bolesti. Ujedno pridonosi boljoj kvaliteti života, samopouzdanju i socijalizaciji, a te koristi vrijede i za djecu sa složenim greškama. Nema dokaza da uvođenje organiziranih programa tjelovježbe nosi značajan rizik. Ipak, njihova je primjena i dalje rijetka: u jednom britanskom istraživanju manje od 10 % specijaliziranih centara imalo je program propisivanja tjelovježbe. Zaključna je poruka jasna — svakom djetetu s prirođenom srčanom greškom treba propisati tjelesnu aktivnost i poticati ga na sigurno sudjelovanje, umjesto primjene nekadašnjeg restriktivnog pristupa.

Zašto je ovo važno za naše društvo u Hrvatskoj

I u Hrvatskoj se, zahvaljujući napretku liječenja, sve veći broj djece s prirođenim srčanim greškama uspješno razvija i ulazi u odraslu dob. Ta su djeca u prošlosti, zbog opreza i nesigurnosti u procjeni rizika, često bila nepotrebno ograničavana u tjelesnoj aktivnosti. Takva ograničenja, započeta u djetinjstvu, vode trajno sjedilačkom načinu života. To je posebno važno jer se na temeljnu prirođenu bolest s godinama nadograđuje stečeni kardiovaskularni rizik, poput povišenog tlaka, poremećaja lipida, debljine i šećerne bolesti. Zbog toga ova skupina tijekom života postaje dodatno ranjiva. Dokument se izravno nadovezuje na spoznaje o ranom infarktu u odraslih s prirođenim greškama. 

Prevencija stečenih bolesti srca ne počinje u odrasloj dobi, nego već u djetinjstvu, sigurnom i redovitom tjelesnom aktivnošću. Za hrvatsku radnu skupinu to je konkretna i ostvariva prilika za uspostavu strukturiranog, multidisciplinarnog propisivanja tjelovježbe i savjetovanja o tjelesnoj aktivnosti već u pedijatrijskoj dobi. Takvi programi nedostaju čak i u razvijenim zdravstvenim sustavima, a donose veliku korist uz niske troškove i nizak rizik. Poticanje sigurnog vježbanja od najranije dobi jedan je od najjednostavnijih načina da djeci s prirođenim srčanim greškama osiguramo ne samo dulji nego i kvalitetniji te aktivniji život.
Izvorni članak pročitajte u cijelosti na poveznici: https://academic.oup.com/eurjpc/advance-article/doi/10.1093/eurjpc/zwag497/8829043